Скочи на садржај

Kada se smirujemo, šta se događa u telu?

Razgovor je završen, ali ramena su još podignuta. Sedimo u tišini, a u sebi nastavljamo raspravu. Pokušavamo da čitamo, ali se vraćamo na istu rečenicu. Tek kasnije primetimo da smo duboko uzdahnuli, opustili vilicu i prestali da smišljamo odgovor koji više nemamo kome da izgovorimo.

Takvi trenuci nas podsećaju koliko su emocije i telo povezani. Uznemirenost ima svoj ritam, napetost i način na koji zauzima našu pažnju. Smirivanje postaje opipljivo kada osetimo da ponovo možemo slobodnije da dišemo, slušamo i biramo šta ćemo sledeće uraditi.

Savremena istraživanja pokušavaju da opišu i izmere pojedine delove tog iskustva. Šta se menja u hormonskom odgovoru na stres? Kako se ponaša autonomni nervni sistem? Koliko brzo telo prati ono što doživljavamo kao olakšanje?

Od osećanja do telesnih pokazatelja

Emocije i telo – žena smirenog izraza lica okružena nežnim plavim talasima koji simbolizuju emocionalnu ravnotežu.

U metaanalizi objavljenoj u septembru 2026. godine istraživači su objedinili rezultate 39 studija sa 2.059 učesnika. Ispitivali su višenedeljni program smanjenja stresa zasnovan na svesnoj pažnji, poznat kao MBSR.

U poređenju sa kontrolnim uslovima, kod učesnika programa zabeleženo je prosečno smanjenje kortizola. Efekat je bio manji kada su učesnici kontrolnih grupa imali neku drugu aktivnu intervenciju. Rezultati su se razlikovali među studijama, ali nalaz pruža podršku mogućnosti da organizovan rad na doživljaju stresa menja i određene hormonske pokazatelje. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Kortizol pritom ima važne zadatke u organizmu. Njegovo smanjenje u ovim istraživanjima treba razumeti u okviru konkretnih uslova i načina merenja. Za razumevanje telesne ravnoteže važno je kako organizam prilagođava odgovor okolnostima, koliko odgovor traje i kako se završava.

Srce učestvuje u našem emocionalnom životu

Drugi pregled istraživanja, objavljen u oktobru 2026, bavio se promenama varijabilnosti srčanog ritma tokom kognitivno-bihejvioralne terapije kod osoba sa depresijom i anksioznim poremećajima.

Varijabilnost srčanog ritma, HRV, opisuje promene u vremenskom razmaku između uzastopnih otkucaja. Ona omogućava istraživačima da posmatraju određene aspekte autonomne regulacije.

U pet randomizovanih studija uključenih u metaanalizu terapijske grupe pokazale su poboljšanje pojedinih HRV pokazatelja. Promene nisu bile podjednako prisutne u svim merama, a ukupan broj učesnika bio je relativno mali. Ipak, nalazi upućuju na to da psihološki rad mogu pratiti merljive promene u telesnoj regulaciji. (sciencedirect.com)

To je dragocena perspektiva za svakoga ko želi potpunije da razume čoveka: razgovor, značenje koje pridajemo iskustvu i način na koji se nosimo sa osećanjima pripadaju istom životu u kojem srce kuca i telo odgovara na okolinu.

Olakšanje ima svoj tok

Ponekad kažemo: „Razumem sve, ali sam i dalje napet.“ Ta rečenica zaslužuje pažnju. Razumevanje događaja, promena emocionalnog doživljaja i telesno smirivanje mogu napredovati različitim tempom.

Metaanaliza laboratorijskih istraživanja regulacije emocija iz 2026. godine pokazala je upravo razliku u veličini tih promena. Primena zadatih strategija imala je veći efekat na subjektivni emocionalni doživljaj nego na merene fiziološke odgovore. Prethodno uvežbavanje strategije bilo je povezano sa boljim rezultatom u domenu doživljaja. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Iz toga možemo izvesti korisnu praktičnu poruku: emocionalnim veštinama treba dati vreme i prostor za vežbanje. Jedan uvid može otvoriti mogućnost promene, a svakodnevno iskustvo pomoći da ona postane dostupnija.

Možemo početi primećivanjem. Kada se napetost javlja? Šta joj prethodi? Koje misli je produžavaju? Da li nam je potreban odmor, razgovor, jasnije postavljena granica ili drugačije sagledavanje situacije?

Emocije i telo: Bahov pristup ličnom iskustvu

U Bahovom sistemu emocionalno stanje pojedinca zauzima središnje mesto. Zato razgovor počinje konkretnim iskustvom: strahom koji ima svoje ime, brigom koja se vraća, neizvesnošću pred odlukom ili naporom da pred drugima uvek delujemo dobro.

U B.A.C.H. edukaciji takvo razlikovanje osećanja vidimo kao važan deo upoznavanja sebe. Što pažljivije opisujemo ono kroz šta prolazimo, lakše otvaramo pitanja o svojim potrebama, navikama i mogućnostima odgovora. O tome kako prepoznajemo svoja osećanja i biramo primeren odgovor pisali smo i u članku „Emocionalna fleksibilnost: kako da pronađemo svoj odgovor”.

Savremena istraživanja regulacije emocija pružaju nam dodatni jezik za razmišljanje o tim iskustvima. Nalazi o kortizolu i autonomnim pokazateljima odnose se na programe koji su ispitani. U našem edukativnom radu oni otvaraju širi razgovor o povezanosti emocionalnog života i telesne ravnoteže.

Smirivanje ponekad počinje vrlo skromno. Primetimo da nas je nešto povredilo. Priznamo da smo umorni. Odložimo odgovor dok ne razumemo šta želimo da kažemo. Potražimo nekoga ko ume da nas sasluša.

Tada sebi dajemo mogućnost da iz uznemirenosti izađemo sa više razumevanja za sopstveno iskustvo. I da naredni odgovor izaberemo pažljivije.

Literatura

Johnson, B. T. i saradnici (2026). Mindfulness-based stress reduction interventions and cortisol regulation: A systematic review and meta-analysis. Health Psychology. DOI: 10.1037/hea0001636.

Alkout, A. i saradnici (2026). The effects of cognitive-behavioural therapy (CBT) on heart rate variability (HRV) in people with depression and/or anxiety disorders: A systematic review and meta-analysis. International Journal of Psychophysiology, 230, 113495. DOI: 10.1016/j.ijpsycho.2026.113495.

Reents, M. F. i saradnici (2026). Efficacy of emotion regulation strategy implementation in and across mental disorders: A systematic review and meta-analysis. Clinical Psychology Review, 125, 102718. DOI: 10.1016/j.cpr.2026.102718

Kada se smirujemo, šta se događa u telu?

Razgovor je završen, ali ramena su još podignuta. Sedimo u tišini, a u sebi nastavljamo raspravu. Pokušavamo da čitamo, ali se vraćamo na istu rečenicu. Tek kasnije primetimo da smo duboko uzdahnuli, opustili vilicu i prestali da smišljamo odgovor koji više nemamo kome da izgovorimo.

Takvi trenuci podsećaju nas koliko je emocionalno iskustvo telesno. Uznemirenost ima svoj ritam, napetost i način na koji zauzima našu pažnju. Smirivanje postaje opipljivo kada osetimo da ponovo možemo slobodnije da dišemo, slušamo i biramo šta ćemo sledeće uraditi.

Savremena istraživanja pokušavaju da opišu i izmere pojedine delove tog iskustva. Šta se menja u hormonskom odgovoru na stres? Kako se ponaša autonomni nervni sistem? Koliko brzo telo prati ono što doživljavamo kao olakšanje?

Od osećanja do telesnih pokazatelja

U metaanalizi objavljenoj u septembru 2026. godine istraživači su objedinili rezultate 39 studija sa 2.059 učesnika. Ispitivali su višenedeljni program smanjenja stresa zasnovan na svesnoj pažnji, poznat kao MBSR.

U poređenju sa kontrolnim uslovima, kod učesnika programa zabeleženo je prosečno smanjenje kortizola. Efekat je bio manji kada su učesnici kontrolnih grupa imali neku drugu aktivnu intervenciju. Rezultati su se razlikovali među studijama, ali nalaz pruža podršku mogućnosti da organizovan rad na doživljaju stresa menja i određene hormonske pokazatelje. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Kortizol pritom ima važne zadatke u organizmu. Njegovo smanjenje u ovim istraživanjima treba razumeti u okviru konkretnih uslova i načina merenja. Za razumevanje telesne ravnoteže važno je kako organizam prilagođava odgovor okolnostima, koliko odgovor traje i kako se završava.

Srce učestvuje u našem emocionalnom životu

Drugi pregled istraživanja, objavljen u oktobru 2026, bavio se promenama varijabilnosti srčanog ritma tokom kognitivno-bihejvioralne terapije kod osoba sa depresijom i anksioznim poremećajima.

Varijabilnost srčanog ritma, HRV, opisuje promene u vremenskom razmaku između uzastopnih otkucaja. Ona omogućava istraživačima da posmatraju određene aspekte autonomne regulacije.

U pet randomizovanih studija uključenih u metaanalizu terapijske grupe pokazale su poboljšanje pojedinih HRV pokazatelja. Promene nisu bile podjednako prisutne u svim merama, a ukupan broj učesnika bio je relativno mali. Ipak, nalazi upućuju na to da psihološki rad mogu pratiti merljive promene u telesnoj regulaciji. (sciencedirect.com)

To je dragocena perspektiva za svakoga ko želi potpunije da razume čoveka: razgovor, značenje koje pridajemo iskustvu i način na koji se nosimo sa osećanjima pripadaju istom životu u kojem srce kuca i telo odgovara na okolinu.

Olakšanje ima svoj tok

Ponekad kažemo: „Razumem sve, ali sam i dalje napet.“ Ta rečenica zaslužuje pažnju. Razumevanje događaja, promena emocionalnog doživljaja i telesno smirivanje mogu napredovati različitim tempom.

Metaanaliza laboratorijskih istraživanja regulacije emocija iz 2026. godine pokazala je upravo razliku u veličini tih promena. Primena zadatih strategija imala je veći efekat na subjektivni emocionalni doživljaj nego na merene fiziološke odgovore. Prethodno uvežbavanje strategije bilo je povezano sa boljim rezultatom u domenu doživljaja. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Iz toga možemo izvesti korisnu praktičnu poruku: emocionalnim veštinama treba dati vreme i prostor za vežbanje. Jedan uvid može otvoriti mogućnost promene, a svakodnevno iskustvo pomoći da ona postane dostupnija.

Možemo početi primećivanjem. Kada se napetost javlja? Šta joj prethodi? Koje misli je produžavaju? Da li nam je potreban odmor, razgovor, jasnije postavljena granica ili drugačije sagledavanje situacije?

Bahov pristup i pažnja prema ličnom iskustvu

U Bahovom sistemu emocionalno stanje pojedinca zauzima središnje mesto. Zato razgovor počinje konkretnim iskustvom: strahom koji ima svoje ime, brigom koja se vraća, neizvesnošću pred odlukom ili naporom da pred drugima uvek delujemo dobro.

U B.A.C.H. edukaciji takvo razlikovanje osećanja vidimo kao važan deo upoznavanja sebe. Što pažljivije opisujemo ono kroz šta prolazimo, lakše otvaramo pitanja o svojim potrebama, navikama i mogućnostima odgovora.

Savremena istraživanja regulacije emocija pružaju nam dodatni jezik za razmišljanje o tim iskustvima. Nalazi o kortizolu i autonomnim pokazateljima odnose se na programe koji su ispitani. U našem edukativnom radu oni otvaraju širi razgovor o povezanosti emocionalnog života i telesne ravnoteže.

Smirivanje ponekad počinje vrlo skromno. Primetimo da nas je nešto povredilo. Priznamo da smo umorni. Odložimo odgovor dok ne razumemo šta želimo da kažemo. Potražimo nekoga ko ume da nas sasluša.

Tada sebi dajemo mogućnost da iz uznemirenosti izađemo sa više razumevanja za sopstveno iskustvo. I da naredni odgovor izaberemo pažljivije.

Literatura

Johnson, B. T. i saradnici (2026). Mindfulness-based stress reduction interventions and cortisol regulation: A systematic review and meta-analysis. Health Psychology. DOI: 10.1037/hea0001636.

Alkout, A. i saradnici (2026). The effects of cognitive-behavioural therapy (CBT) on heart rate variability (HRV) in people with depression and/or anxiety disorders: A systematic review and meta-analysis. International Journal of Psychophysiology, 230, 113495. DOI: 10.1016/j.ijpsycho.2026.113495.

Reents, M. F. i saradnici (2026). Efficacy of emotion regulation strategy implementation in and across mental disorders: A systematic review and meta-analysis. Clinical Psychology Review, 125, 102718. DOI: 10.1016/j.cpr.2026.102718

Razgovor je završen, ali ramena su još podignuta. Sedimo u tišini, a u sebi nastavljamo raspravu. Pokušavamo da čitamo, ali se vraćamo na istu rečenicu. Tek kasnije primetimo da smo duboko uzdahnuli, opustili vilicu i prestali da smišljamo odgovor koji više nemamo kome da izgovorimo.

Takvi trenuci podsećaju nas koliko je emocionalno iskustvo telesno. Uznemirenost ima svoj ritam, napetost i način na koji zauzima našu pažnju. Smirivanje postaje opipljivo kada osetimo da ponovo možemo slobodnije da dišemo, slušamo i biramo šta ćemo sledeće uraditi.

Savremena istraživanja pokušavaju da opišu i izmere pojedine delove tog iskustva. Šta se menja u hormonskom odgovoru na stres? Kako se ponaša autonomni nervni sistem? Koliko brzo telo prati ono što doživljavamo kao olakšanje?

Od osećanja do telesnih pokazatelja

U metaanalizi objavljenoj u septembru 2026. godine istraživači su objedinili rezultate 39 studija sa 2.059 učesnika. Ispitivali su višenedeljni program smanjenja stresa zasnovan na svesnoj pažnji, poznat kao MBSR.

U poređenju sa kontrolnim uslovima, kod učesnika programa zabeleženo je prosečno smanjenje kortizola. Efekat je bio manji kada su učesnici kontrolnih grupa imali neku drugu aktivnu intervenciju. Rezultati su se razlikovali među studijama, ali nalaz pruža podršku mogućnosti da organizovan rad na doživljaju stresa menja i određene hormonske pokazatelje. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Kortizol pritom ima važne zadatke u organizmu. Njegovo smanjenje u ovim istraživanjima treba razumeti u okviru konkretnih uslova i načina merenja. Za razumevanje telesne ravnoteže važno je kako organizam prilagođava odgovor okolnostima, koliko odgovor traje i kako se završava.

Srce učestvuje u našem emocionalnom životu

Drugi pregled istraživanja, objavljen u oktobru 2026, bavio se promenama varijabilnosti srčanog ritma tokom kognitivno-bihejvioralne terapije kod osoba sa depresijom i anksioznim poremećajima.

Varijabilnost srčanog ritma, HRV, opisuje promene u vremenskom razmaku između uzastopnih otkucaja. Ona omogućava istraživačima da posmatraju određene aspekte autonomne regulacije.

U pet randomizovanih studija uključenih u metaanalizu terapijske grupe pokazale su poboljšanje pojedinih HRV pokazatelja. Promene nisu bile podjednako prisutne u svim merama, a ukupan broj učesnika bio je relativno mali. Ipak, nalazi upućuju na to da psihološki rad mogu pratiti merljive promene u telesnoj regulaciji. (sciencedirect.com)

To je dragocena perspektiva za svakoga ko želi potpunije da razume čoveka: razgovor, značenje koje pridajemo iskustvu i način na koji se nosimo sa osećanjima pripadaju istom životu u kojem srce kuca i telo odgovara na okolinu.

Olakšanje ima svoj tok

Ponekad kažemo: „Razumem sve, ali sam i dalje napet.“ Ta rečenica zaslužuje pažnju. Razumevanje događaja, promena emocionalnog doživljaja i telesno smirivanje mogu napredovati različitim tempom.

Metaanaliza laboratorijskih istraživanja regulacije emocija iz 2026. godine pokazala je upravo razliku u veličini tih promena. Primena zadatih strategija imala je veći efekat na subjektivni emocionalni doživljaj nego na merene fiziološke odgovore. Prethodno uvežbavanje strategije bilo je povezano sa boljim rezultatom u domenu doživljaja. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Iz toga možemo izvesti korisnu praktičnu poruku: emocionalnim veštinama treba dati vreme i prostor za vežbanje. Jedan uvid može otvoriti mogućnost promene, a svakodnevno iskustvo pomoći da ona postane dostupnija.

Možemo početi primećivanjem. Kada se napetost javlja? Šta joj prethodi? Koje misli je produžavaju? Da li nam je potreban odmor, razgovor, jasnije postavljena granica ili drugačije sagledavanje situacije?

Bahov pristup i pažnja prema ličnom iskustvu

U Bahovom sistemu emocionalno stanje pojedinca zauzima središnje mesto. Zato razgovor počinje konkretnim iskustvom: strahom koji ima svoje ime, brigom koja se vraća, neizvesnošću pred odlukom ili naporom da pred drugima uvek delujemo dobro.

U B.A.C.H. edukaciji takvo razlikovanje osećanja vidimo kao važan deo upoznavanja sebe. Što pažljivije opisujemo ono kroz šta prolazimo, lakše otvaramo pitanja o svojim potrebama, navikama i mogućnostima odgovora.

Savremena istraživanja regulacije emocija pružaju nam dodatni jezik za razmišljanje o tim iskustvima. Nalazi o kortizolu i autonomnim pokazateljima odnose se na programe koji su ispitani. U našem edukativnom radu oni otvaraju širi razgovor o povezanosti emocionalnog života i telesne ravnoteže.

Smirivanje ponekad počinje vrlo skromno. Primetimo da nas je nešto povredilo. Priznamo da smo umorni. Odložimo odgovor dok ne razumemo šta želimo da kažemo. Potražimo nekoga ko ume da nas sasluša.

Tada sebi dajemo mogućnost da iz uznemirenosti izađemo sa više razumevanja za sopstveno iskustvo. I da naredni odgovor izaberemo pažljivije.

Literatura

Johnson, B. T. i saradnici (2026). Mindfulness-based stress reduction interventions and cortisol regulation: A systematic review and meta-analysis. Health Psychology. DOI: 10.1037/hea0001636.

Alkout, A. i saradnici (2026). The effects of cognitive-behavioural therapy (CBT) on heart rate variability (HRV) in people with depression and/or anxiety disorders: A systematic review and meta-analysis. International Journal of Psychophysiology, 230, 113495. DOI: 10.1016/j.ijpsycho.2026.113495.

Reents, M. F. i saradnici (2026). Efficacy of emotion regulation strategy implementation in and across mental disorders: A systematic review and meta-analysis. Clinical Psychology Review, 125, 102718. DOI: 10.1016/j.cpr.2026.102718

0 0 гласови
Гласање за чланке
Претплати се
Обавести о
guest
1 Коментар
Најстарије
Најновије Највише гласова
1
0
Волели бисмо да чујемо ваше мишљење, молимо вас да пошаљете коментар.x